SKUPŠTINI DRUŠTVA PSIHOLOGA SRBIJE
IZVEŠTAJ ODBORA ZA ETIČKA PITANJA
DRUŠTVA PSIHOLOGA SRBIJE
1. O RADU ODBORA OD OSNIVANJA
2. O RADU ODBORA U 2010. GODINI
AD 1.
1.1. Pod pritiskom protoka vremena od nastanka prvog Kodeksa etike psihologa Srbijee 1971. godine i društveno-političkih promena u zemlji, a na opasku nekoliko psihologa tokom 1992. da je iz navednih razloga postojeći Kodeks etike prevaziđen, Izvršni odbor DPS je 1993. godine doneo odluku da se formira Radna grupa za izradu novog Kodeksa etike psihologa Srbije, o čemu je psihološka javnost obaveštena u Psihološkim novinama br. 165/93.
Radna grupa se tokom rada transformisala u sastavu članova, nazivu i istovremeno svom formalnom statusu u Društvu, od Radne grupe Izvršnog odbora za izradu Kodeksa etike 1993., preko naziva Odbora IO za izradu Kodeksa etike, od maja 1996., do Odbora Skupštine Društva, za etička pitanja psihologa Srbije, odlukom Skupštine Društva u Subotici 2. juna 2001. godine.
Odbor za izradu Kodeksa etike psihologa Srbije radio je do 2001. godine u sastavu: prof. dr Josip Berger, doc. dr Jovan Mirić, Maja Žegarac, Biljana Lajović, Gordana Nikolić, Borislava Maksimović, prof. dr Blagoje Nešić i Milojko Stojanović.
Odbor je u svom prvom sastavu od samog početka radio je kontinuirano, vrlo učestalo i intenzivno tokom 1996-2001. godine, sa većim brojem održanih sednica, vrlo često jednom nedeljno, sačinivši tekst predloga Kodeksa etike, koji je objavljen u ”Psihološkim novinama”, s pozivom na javnu raspravu.
1.2. Paralelno sa radom na Kodeksu etike, Odbor za etička pitanja psihologa je 1998. na Saboru psihologa organizovao okrugli sto pod naslovom Psihologija i novrma, koji je vodio doc. dr Mirić, na kome je prikazan i analiziran primer iz prakse u socijalnoj zaštiti.
Na Saboru 1999. organizovao je drugi okrugli sto Psihologija i norma i drugu Psihološku radionicu sa prikazom konkretnog slučaja iz kliničke prakse.
1.3 Usvajanjem predloženog teksta novog Kodeksa etike na Skupštini Društva psihologa Srbije 20. aprila 2000. godine, Odbor je uspešno završio svoj osnovni zadatak.
Treba istaći veliku profesionalnu zainteresovanost, entuzijazam i veliko zalaganje svih članova Grupe (Odbora) u celini, od formiranja do okončanja rada na izradi novog Kodeksa etike.
To su prepoznali i članovi Skupštine Društva održane u Subotici 2. juna 2001., kada je usvojen predlog da Odbor postane stalno radno telo Skupštine, sa mandatom da radi na rešavanju etičkih pitanja psihologa Srbije. Ova Skupština je Odboru kao telu dodelilo plaketu, a Izvršni odbor DPS zahvalnice članovima Odbora.
1.4. Na sednici Odbora 8. februara 2001., doneta je projekcija sadržaja rada u narednom periodu. Neke zamisli su nakon sednice realizovane:
– Odštampan je novi Kodeks etike psihologa u obliku brošure, koji se potom delio psiholozima na Saboru psihologa 2001. u Subotici, uz ostali saborski radni materijal;
– Smatrajući da bi etičko tumačenje psihološke prakse moglo biti korisna novina, Odbor je odlučio da započne sa tumačenjem odredaba Kodeksa analiziranjem pojedinih primera iz prakse psihologa, sa etičkim dilemama. Zamišljeno je da se tumačenje objavljuje u rubrici Iz ugla Ko-deksa etike, kao deo izvršenja plana rada Odbora. U broju 242/2001 Psiholoških novina Od-bor se obratio psiholozima s pozivom na saradnju u analiziranju konkretnih slučajeva iz njihove prakse. Ideja, međutim, nije naišla na odziv psihologa.
– Na toj sednici Odbor je predložio Izvršnom odboru DPS svoj novi sastav, kao deo priprema za Skupštinu juna 2001. Izvršni odbor je usvojio ovaj predlog na svojoj sednici 17. maja 2001. Odbor u tom sastavu bio je u funkciji do danas i činili su ga: Milojko Stojanović, kao predsednik, doc. dr Jovan Mirić, kao zamenik predsednika, prof. dr Josip Berger, doc. dr Snežana Stojiljković, doc. dr Vesna Gavrilov, Svetlana Milanović i Prvoslav Plavšić.
– Obnovljena je ranije spominjana ideja i definisana obaveza ovog Odbora o izradi Tumačenja Kodeksa etike. Odbor je podržao kolegu Mirića da nastavi rad na pisanju teksta Tumačenja, s obzirom da ga je taj već započeo.
– Otvorena je živa diskusiija o mogućnosti izrade jedne teorijske publikacije iz teorije etike (ili etike psihologije), sa argumentacijom za i protiv te ideje i sa otvaranjem nekih drugih mogućnosti (napr. da časopis Psihologija posveti jedan broj etičkoj temi) i još neke ideje. Ove ideje nisu realizovane.
– Odbor je na ovoj sednici pokrenuo ideju da se na Saboru psihologa u Subotici 30. maja do 2. juna 2001. organizuje okrugli sto Etika i psihoterapija, koju je organizovao i vodio doc. dr Jovan Mirić. O sadržaju izlaganja učesnika na ovom okruglom stolu obavestile su Psihološke novine u brojevima 245, 246 i 250/2001.
– Odbor je 12. aprila 2001. imao susret sa studentima za psihologiju u Beogradu koji je organizovala njihova tribina Stimulus, na kome je vođen razgovor sa tridesetak prisutnih studenata, koji su pokazali interesovanje za rad Odbora.
1.5. Odbor za etička pitanja dostavio je 17. maja 2001.Izvršnom odboru DPS
potreban materijal za Skupštinu DPS 30. maja do 2. juna 2001. za transformaciju Odbora za etička pitanja psihologa u organ Skupštine Društva psihologa:
– Nacrt Predloga Izvršnog odbora Skupštini DPS o ustanovljavanju u Statutu DPS novog rgana Društva: Odbora za etička pitanja psihologa Srbije;
– Nacrt Odluke Skupštine o ustanovljavanju Odbora za etička pitanja kao organa DPS;
– Predlog amndmana Statura u vezi s tim;
– Nacrt Poslovnika o radu Odbora;
– Nacrt Pravilnika o radu Odbora
– Izveštaj Odbora o radu u prethodnom mandatnom periodu;
– Nacrt Plana rada Odbora u narednom mandatu;
1.6. Odbor za etička pitanja psihologa Srbije održao je sednicu 17. decembra 2001. godine na kojoj je konstituisan Odbor u novom sastavu, izabranog odlukom IO DPS 17. maja 2001. godine, i potvrđen na Skupštini Društva 2. juna 2001. u Subotici, sa članovima u sastavu navedenom u tački 1.4. ovog Izveštaja.
Članovima Odbora uručene su personalizovane kopije plakete Društva psihologa Srbije Odboru i zahvalnice Izvršnog odbora DPS, koje je svaki član dobio za svoj doprinos radu Odbora.
Prihvaćen je plan rada Odbora u narednom periodu.
1.7. Održana je sednica Odbora za etička pitanja 27. novembra 2002. godine, na kojoj su se članovi Odbora saglasili sa tekstom Tumačenje Kodeksa etike psihologa Srbije, koji je na zahtev Odbora sačinio doc. dr Jovan Mirić kao svoje autorsko delo i preporučili Izvršnom odboru DPS izdavanje ovog teksta u obliku brošure, što je i urađeno 2003. godine, nakon dobijanja pozitivne recenzije prof. dr. J. Bergera i prof. dr. Sn. Stojiljković.
U Psihološkim novinama 248/2001 objavljen je tekst doc. dr Jovana Mirića pod naslovom Zašto je Kodeks etike takav kakav je.
1.8. Sednica Odbora održana je 14. februara 2006. godine, na kojoj su se članovi Odbora saglasili o sadržaju rada u narednom periodu. Na njoj je usvojen predlog, koji je Skupština Društva 13. maja 2006. godine prihvatila, da se na odeljenjima za psihologiju i psihološkim naučnim institucijama u Srbiji mogu formirati etičke komisije, kao operativna tela Odbora za etička pitanja DPS, za davanje ocene i saglasnosti da su naučni projekti u skladu sa načelima Kodeksa etike psihologa Srbije
Odbor je 6. marta 2006. godine usvojio Pravilnik o radu etičkih komisija.
Skupštini Društva, marta te godine verifikovala je ovu odluku Odbora.
1.9. Odbor je održao sednicu 17- aprila 2008. godine, na kojoj je otvorena rasprava radi zauzimanja stavova povodom testiranja 1200 zaposlenih u Nacionalnoj službi zapošljavanja (NSZ) Republike Srbije, koje je obavljeno 10. i 11. novembra 2007. godine, i povodom reagovanja u psihološkoj javnosti na ovaj događaj. Članovima Odbora dostavljen je blagovremeno, 7. aprila, dostupan materijal sa 10 pisanih izvora, kako bi proučili problem i kompetentno ušli u raspravu. Nakon duže rasprave, sačinjeno je saopštenje za psihološku javnost o stavovima Odbora za etkička pitanja psihologa Srbije. Tekst Saopštenja ponuđen je Psihološkim novimnama na objavljivanje, ali v.d. urednika nije našao za shodno da Saopštenje objavi, iz samo njemu znanih razloga.
AD 2.
2.1. Nakon Skupštine DPS 30. januara 2010. godine, kolega Mirić obratio se Odboru krajem marta sa inicijativom da bi na dnevni red jedne sednice Odbora za etička pitanja moglo i trebalo da se stavi problem i otvori rasprava o načinu na koji neki psiholozi nastupaju u javnosti na kanalima TV i u drugim sredstvima javnog opštenja, u ulozi kvalifikovanih predstavnika psihološke struke, a povodom nekih konkretnih događaja, o kojima nema dovoljno informacija za donošenje meritornog suda ili su informacije iz nepouzdanih izvora.
Predsednik Odbora je ocenio da problem zaslužuje pažnju ovog Odbora, i uz njega dodao još nekoliko problema kao potencijalnih tema za raspravu (primedbe u izveštaju Suda časti Skušštini DPS i u usmenom istupu predsednika Suda, prof. dr D. Radovanovića na Skupštini na neke odredbe Kodeksa etike psihologa Srbije; informacija u izveštaju Izvršnog odbora DPS da je upućena primedba našem Kodeksu etike na Kongresu EFPA; pojavljivanje Kodeksa etike u Statutu DPS i u Komori psihologa Srbije, prema predlogu Zakona o psihološkoj delatnosti, što se može shvatiti da će postojati dva odvojena Kodeksa etike: u Društvu i Komori; i opaska na predlog i ovlaštenje Komore da može da daje i oduzima psihologu licencu za rad).
Tako elaborirane potencijalne tačke dnevnog reda upućene su članovima Odbora na izjašnjavanje koje teme zaslužuju da budu razmatrane i da li su i kada slbodni i spremni da dođu na sastanak Odbora, tj. koje termine predlažu. Na žalost, većina nije odgovorila na ovaj upit, pa je predsednik na osnovu toga zaključio da članovi Odbora nisu raspoloženi za rad.
2.2. Odbor je, ipak, nešto i radio tokom 2010. godine: održana je ”elektronska sednica” Odbora, nakon višemesečnog dopisivanja sa članovima kojim putem smo izišli u susret sada već pokojnom kolegi Draganu Vukotiću, koji je tražio saglasnost ovog Odbora za istraživanje ”Posttraumatski rast kod žena lečenih od ranog raka dojke”, kao delu svoje doktorske disertacije. Svi članovi Odbora su nkon uvida u dobijeni materijal dali saglasnost da kolega Vukotić može izvesti ovog ostraživanje, jer je u potpunoj saglasnosti sa odredbama Kodeksa etike psihologa Srbije i da ovim istraživanjem neće biti ugrožen integritet, prava i dobrobit ispitanica.
Na žalost, nakon dobijene saglasnosti Odbora, kolega Vukotić nas je napustio.
2.3. Prof. dr Jovan Mirić je kao predstavnik Odbora za etička pitanja vodio okrugli sto na Saboru psihologa 2010. na Zlatiboru pod naslovom Univerzalna etička načela u susretu sa novim stručnim izazovima psihologa. U radu okruglog stola su učestvovali: prof. dr Svetlana Čizmić, dr Velimir Popović, dr Ivana Petrović, dr Dag Kolarević, dr Tatjana Vukosavljević-Gvozden i Nikola Petrović. Rasprava se kretala u okviru novih oblika prakse psihologa u raznim područjima primenjene psihologije.
Na kraju rasprave voditelj okruglog stola zamolio je učesnike da dostave svoje predloge za doradu i dopunu teksta Kodeksa njetike, ali se dosad niko nije odazvao.
16. februara 2011.
ZA ODBOR ZA ETIČKA PITANJA PSIHOLOGA SRBIJE
Milojko Stojanović, predsednik
ODBOR ZA ETIČKA PITANJA PSIHOLOGA SRBIJE
SKUPŠTINI DRUŠTVA PSIHOLOGA SRBIJE
PREDLOG LISTE KANDIDATA ZA IZBOR ČLANOVA ODBORA ZA ETIČKA PITANJA U NOVOM SASTAVU
Za predsednika Odbora
Prof. dr Jovan Mirić, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde predaje Ppsihologiju morala. Bio je član i zamenik predsednika Odbora za etička pitanja psihologa Srbije u oba prethodna sastava Odbora i dao je najveći lični doprinos u njegovom radu. Obrazloženje za njegov izbor na ovu funkciju ne treba bolje od u ovom Izveštaju opisane njegove aktivnosti.
Za članove Odbora
Prof. dr Snežana Stojiljković, radi na Filozofskom fakultetu u Nišu od 1979., najpre kao asistent, pa docent, a od 2002. kao vanredni profesor. Predaje veći broj predmeta iz oblasti psihologije ličnosti i psihologije morala, na osnovnim akademskim, master i doktorskim studijama psihologije. Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu iz oblasti psihologije ličnosti i moralnosti. Višegodišnji je saradnik Instituta za pedagoška istraživanja u Beogradu, gde je radila od 1995. do 2002. na projektima o društveno-moralnom razvoju i vaspitanju. Objavila je knjigu ”Ličnost i moral” i oko 50 naučnih članaka. Učestovala je sa svojim radovima na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu i u organizovanju više naučnih skupova. Bila je član Odbora za etička pitanja psihologa Srbije u prethodnom sazivu i dala svoj puni doprinos njegovom radu.
Prvoslav Plavšić, (do)sadašnji predsednik Društva psihologa Srbije u dva mandata. Aktivan je u Društvu od studentskih dana. Duži niz godina radio je u RTV Beograd kao istraživač komunikacija i javnog mnjenja u Odeljenju za studije i program RTV Beograd. Bio je urednik redakcije Naučnog programa TV Beograd i višegodišnji glavni i odgovorni urednik naučnog časopisa ”RTV teorija ipraksa”. Bio je direktor Savezne agencije za istraživanje medija i odnosa s javnošću. Koautor je prehodnog Kodeksa psihologa Srbije od 1971., zajedno sa pokojnim kolegom prof. dr Draganom Krstićem. Kao član dosadašnjeg sastava Odbora za etička pitanja psihologa Srbije dao je veliki doprinos u njegovom radu. Autor je i koautor više knjiga iz oblasti političkog marketinga, odnosa s javnošću i ”Kodeksa deca i mediji”, u izdanju UNICEF-a. Predavač je socijalnih komunikacija na stalnom seminaru u Centru modernih veština. Često se pojavljuje u medijima u ulozi psihologa u stručnim raspravama o različitim, pa i etičkim temama. Prvi je dobitnik nagrade za popularizaciju psihologije ”Živorad-Žiža Vasić” 1970. godine.
Doc. dr Ljiljana Mihić, sa Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Predlog i obrazloženje za doc. dr I. Mihić dala je prof. dr Vesna Gavrilov, dosadašnji član Odbora za etička pitanja psihologa Srbije: ”Zaista vam je od sveg srca preporučujem. U pitanju je mlada, izuzetno stručna i angažovana koleginica, koja je, nakon što je diplomirala kod nas, doktorirala u Kanadi, u oblasti zdravstvene i kliničke psihologije. Posebno je zainteresovana za pitanja etičnosti u psihološkoj praksi i u psihološkim istraživanjima i aktivno radi na ovim temama. Naš odsek je mnogo dobio njenim zaposlenjem i sigurna sam da bi i naše Društvo psihologa bilo na velikom dobitku kada bi se uključila u njegov rad”.
Sandra Ilić-Đurić, psiholog u banci ”Inteza” u Beogradu, predložena je za člana Odbora za etička pitanja od Sekcije za industrijsku psihologiju, na inicijativu Svetlane Milanović, dosadašnjeg člana ovog Odbora. Diplomirala je na Odeljenju za psihologiju 1984. godine. Prvo radno mesto bilo joj je u ”Ikarbusu” u Zemunu. Više godina radila je u državnoj upravi i stekla iskustva koja mogu biti od koristi struci i Društvu. Od 2004. godine je u ”Intezi” kao šef službe na poslovima selekcije i izbora kadrova. U višenacionalnoj radnoj sredini u svakodnevnom profesionalnom radu susreće se sa etičkim izazovima, koje je dosad uspešno prevazilazila. Kao aktivan član Sekcije uključila se u posao izrade novog Zakona o psihološkoj delatnosti, dajući sugestije o zaštiti statusa i ugleda psihologa koji rade u oblasti industrije. Članovi Sekcije veruju da Sandra Ilić-Đurić ima dovoljno profesionalnog iskustva i stručnog znanja da u Odboru za etička pitanja reprezentuje svoju stručnu specijalnost.
Dr Ivana Peruničić, zaposlena je na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu u redovnom radnom odnosu i u trećinskom na Fakultetu za medije i komunikacijeu na Univerzitetu Singidunum u Beogradu. Diplomirala je 2008. godine, a magistrirala 2009. na Odeljenju za psihologiju u Beogradu. Kao student je započela, a kasnije dovršila sa konstruisanjem skale školskog morala, sa kojom je potom izvela niz istraživanja. Bavila se istraživanjem laj skalom, koja je od velikog etičkog značaja u radu psihologa, čije rezultate je predstavljala na međunarodnoim naučnim skupovima.
Nikola Petrović, student postdiplomac, diplomirao je na Odeljenju za psihologiju u Beogradu 2008. Sada je na doktorskim studijama sa prijavljenom temom ”Profesionalna etička uverenja i postupci kliničkih psihologa u Srbiji”.Bio je gost – predavač jod prof. dr Marije Mitić. Na Saboru psihologa 2010. bio je učesnik na okruglom stolu o temi ”Etička pitanja savremene psihologije”, gde je podneo saopštenje o etičkim pitanjima novih bolasti psihoterapije.
NAPOMENA
Ovaj Odbor bio je motivisan da Skupštini Društva pripremi ovu listu kandidata za izbor u novi sastav Odbora za etička pitanja, kako bi joj se olakšala procedura kandidovanja, obrazlaganja i glasanja za kompetentne članove novog Odbora.
Time se ne dovodi u ptanje pravo delegata Skupštine da predlažu i druge kandidate.
Prilikom predlaganja ove ponuđene liste kandidata, Odbor se rukovodio sa nekoliko kriterijuma:
1. Da se zadovolji princip održavanja kontinuiteta između prethodnog i novog sastava Odbora, po principu približno pola/pola, pa u tom smislu u ovom predlogu su tri kandidata iz prethodnog sastava, od kojih je jedan kandidovan za predsednika.
2. Da kandidati imaju afinitet za oblast etike u primenjenoj i/ili teorijskoj psihologiji, što svi preloženi na ovoj listi ispunjavaju, kao što se vidi iz pojedinačnih obrazloženja.
3. Da Odbor čine kandidati mešanog sastava po godinama, životnom i profesionalnom iskustvu i dosadašnjem doprinosu na polju etike u psihologiji, teorijskoj i primenjenoj. U tom smislu imamo kandidate starijeg, srednjeg i mlađeg uzrasta, iskustva i doprinosa.
4. Da svaki predloženi kandidat prihvata kandidaturu i spreman je da učestvuje u radu ovog Odbora, koji uslov je svaki od ovih kandidata zadovoljio.
16. februara 2011. ZA ODBOR,
Milojko Stojanović